Agrohemikalije
Tokom 60-tih godina prošlog veka, prateći tadašnje trendove
u pravcu razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije u
Srbiji, načinjen je značajan investicioni napor
da se izgradi niz novih i modernih postrojenja za proizvodnju
hemijskih đubriva i pesticida (aktivnih materija i formulisanih
proizvoda).
Početkom 90-tih godina prošlog veka je Srbija raspolagala
sa kapacitetima za godišnju produkciju oko 3.5 milliona tona
raznovrsnih hemijskih đubriva, odnosno oko 1 milion tona
godišnje računajući samo sadržaj aktivne supstance.
Nažalost, proizvodnja fosfornih i kalijumovih đubriva u preduzećima
ZORKA-MINERALNA ĐUBRIVA (Šabac) i IHP (Prahovo) je već
godinama na minornom nivou. Jedini visokotonažni proizvođač
hemijskih đubriva koji je danas proizvodno-poslovno zaista
aktivan jeste kompanija HIP-AZOTARA sa svojim asortimanom
azotnih i kompleksnih đubriva. HIP-AZOTARA na svojoj
lokaciji u Pančevu raspolaže sledećim proizvodnim
kapacitetima: 400.000 t/g KAN-a (27% N), 100.000 t/g karbamida
(46% N) i 200.000 t/g formulisanih đubriva. Nažalost,
zbog povremenih prekida u snabdevanju sa prirodnim gasom ova
postrojenja zadnjih godina rade sa značajno nižim stepenom
iskorišćenja.
Povremeno aktivni proizvođači mešanih i kompleksnih
đubriva su i firme AZOTARA iz Subotice i AGROHEM iz Novog
Sada.
Sledeće količine hemijskih đubriva su proizvedene
u Srbiji u 2004.g.:
·
Karbamid
(46% N) 63,615 tona
·
Amonijum-nitrat,
krečni (27% N) 204,602 tona
·
Ostala
azotna đubriva 361,932 tona
·
Superfosfati,
praškasti 1,398 tona
·
Ostala
fosforna đubriva 5,897 tona
·
Kompleksna
đubriva 261,953 tona
·
Mešana
đubriva 20,879 tona
·
Ostala
hemijska đubriva 58 tona
Zbog
ozbiljne redukcije proizvodnih aktivnosti je Srbija, koja
je pre samo petnaestak godina bila veliki neto izvoznik, danas
postala veliki neto uvoznik hemijskih đubriva. U 2004.g.
je uvoz hemijskih đubriva dostigao nivo od 497.300 tona
u vrednosti od oko 89,1 milion $.
Najzanačajnije investicije na planu izgradnje kapaciteta
za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja su realizovane u
okviru fabrika ŽUPA iz Kruševca, ZORKA-ZAŠTITA BILJA iz Šapca,
ZORKA-ATH iz Subotice i FITOFARMACIJA iz Zemuna. Ovaj proizvodni
sektor je rekordna dostignuća ostvario osamdesetih godina
– obim proizvodnje na na nivou od preko 6,000 t/g aktivnih
materija i preko 25,000 t/g gotovih preparata, kao i spoljnotrgovinski
suficit.
ŽUPA je razvoj usmerila prvenstveno u pravcu ditiokarbamata koji
se koriste u formulacijama fungicida (Zineb, Ziram),
ostalih aktivnih substanci za fungicide (Tiram) i herbicide
(Atrazine), kao i tečnih formulisanih herbicida.
Ukupni instalisani kapaciteti za proizvodnju pesticida u ŽUPI
su na nivou od oko 5.000 t/g. ŽUPA je zadnjih godina bila
najveći domaći proizvođač pesticida sa
prosečnim »output«-om od 400-500 t/g insekticida, 900-1.000
t/g herbicida i preko 1.000 t/g fungicida. ŽUPA je bila ubedljivi
lider u produkciji fungicida (sa udelom od preko 70% u svim
domaćim isporukama) i herbicida (40%).
S druge strane, kompanija ZORKA-ZAŠTITA BILJA je svoj razvoj usmerila
u pravcu proizvodnje sumpornih preparata za zaštitu bilja,
triazina i drugih aktivnih substanci koje se koriste u formulacijama
herbicida, kao i širem spektru formulisanih pesticida. Ova
kompanija ima proizvodne pogone na dve lokacije, u Šapcu i
Rumi.
Danas FITOFARMACIJA iz Zemuna raspolaže kapacitetima na nivou
od oko 5.000 t/g za proizvodnju insekticida, formulisanih
herbicida i cink-fosfida. Zadnjih godina je ova firma proizvodila
oko 2.000 t/g različitih pesticida. FITOFARMACIJA je
domaći lider u proizvodnji insekticida (sa udelom od
oko 30% u svim domaćim isporukama).
Firma AGROHEM iz Novog Sada ima nešto ozbiljnije razvijenu proizvodnju
herbicida (blizu 200 t/g), a firma ZORKA-KLOTILD 1904 iz Subotice
je ozbiljnije prisutna u proizvodnji insekticida (preko 200
t/g).
Proizvodnja
značajnijih sredstava za zaštitu bilja
PROIZVOD
|
M.J. |
1990 |
1998 |
2000 |
2002 |
2003 |
2004 |
Insekticidi |
103 t |
7.3 |
2.3 |
2.1 |
1.8 |
2.1 |
1.4 |
Fungicidi |
103 t |
2.8 |
1.9 |
1.4 |
1.7 |
1.7 |
1.9 |
Herbicidi |
103 t |
5.0 |
2.8 |
2.2 |
2.5 |
2.2 |
3.6 |
Ostala
sredstva za zaštitu bilja |
103 t |
5.9 |
1.5 |
1.1 |
0.5 |
0.4 |
0.8 |
Međutim, tokom poslednje dekade XX veka su poslovna ostvarenja
ovog proizvodnog sektora bila veoma loša i došlo je do kontinualne
redukcije obima proizvodnje. Na taj način je ubrzo Srbija
od neto-izvoznika pesticida postala značajan i rastući
neto-uvoznik – u 2002.g. je vrednost uvoza sredstava za zaštitu
bilja iznosila oko 26 miliona $, prema samo oko 3 miliona
$ izvoza, da bi već u 2004.g. uvoz samo insekticida vredeo
oko 28.3 milion $.
Danas proizvodnja pesticida i ostalih sredstava za zaštitu i negu
bilja egzistira u desetak domaćih firmi, uključujući
tu i nekoliko privatnih preduzetnika koji tražištu nude isključivo
formulisane proizvode. Ukupni domaći kapaciteti za produkciju
sredstava za zaštitu i negu bilja se procenjuju na oko 60.000
t/g (ne računajući tu kapacitete za produkciju bakar-sulfata
i ostalih sredstava za zaštitu bilja baziranih na jedinjenjima
bakra). Domaća potrošnja sredstava za zaštitu i negu
bilja je aktuelno na nivou od 13.000-14.000 t/g.