HomeNafta i gasHemikalijePlastikaGumaUsluge

Bazni petrohemijski proizvodi
Intermedijeri smola i vlakna
Ostali organski hemijski proizvodi
Trgovina organskim hemikalijama


O namaDogadjajiLinkoviPublikacijeKontaktHome



Organske hemikalije

 

Razvoj petrohemijske industrije u Srbiji je započeo 70-tih godina. Između 1975.g. i 1985.g. je pušteno u rad nekoliko visokotonažnih kapaciteta za proizvodnju baznih petrohemikalija i njihovih primarnih derivata, kao što su postrojenja u okviru preduzeća PETROHEMIJA u Pančevu (200.000 t/g etilena, 85.000 t/g propilena, 45.000 t/g C4-frakcije, 100.000 t/g VCM-a i drugih nuz-proizvoda), FSK pored Zrenjanina (45.000 t/g 1,3-butadiena, 35.000 t/g MTBE-a i 22.000 t/g Rafinata-2) i MSK u Kikindi (200.000 t/g metanola i 100.000 t/g sirćetne kiseline).

U ovom periodu su takođe izgrađena i dva postrojenja za proizvodnju formaldehida. Kalkulisano na 37%-tnom rastvoru, podignuta su postrojenja od 25.000 t/g u okviru preduzeća HINS u Novom Sadu i od 50.000 t/g u okviru preduzeća PKS-LATEX u Čačku. Tokom protekle dekade su ova postrojenja radila sa niskim stepenom iskorišćenja, a pogon u Novom Sadu je pre nekoliko godina i definitivno zatvoren.

Kompanija BRIXOL je u Vršcu krajem 1985.g. startovala postrojenje za proizvodnju ftalata (DOP i DBP), ali je isto definitivno zatvoreno 1991.g.

Tokom 1991.g. je preduzeće FSK preuzeto od strane kompanije PETROHEMIJA, ubedljivo najvećeg domaćeg proizvođača i izvoznika hemikalija. Tokom NATO bombardovanja su mnogi proizvodni i pomoćni pogoni kompanije PETROHEMIJA na lokaciji u Pančevu ozbiljno oštećeni – većina je obnovljena ali ne i pogon za proizvodnju VCM-a. Srednjeročnim planom razvoja kompanije PETROHEMIJA je predviđeno da uklanjanjem uskih grla bazni etilen-propilen kapacitet bude uvećan za 20%. Treba pomenuti da ovaj srednjeročni razvojni plan predviđa i izgradnja dva nova proizvodna postrojenja: (1) Pogon za proizvodnju gumarske čađi projektovanog kapaciteta od 15.000 t/g, i (2) Pogon za proizvodnju polipropilena, homopolimera i kopolimera, projektovanog kapaciteta od 180.000 t/g.

Preduzeće MSK iz Kikinde spada među najznačajnije srpske izvoznike iz dva razloga – ima razvijenu visokotonažnu proizvodnju globalno veoma atraktvnih hemikalija, pri čemu je nivo tražnje ovih hemikalija na domaćem tržištu veoma ograničen. U okviru MSK uspešno rade postrojenja za produkciju 200.000 t/g metanola i 100.000 t/g glacijalne sirćetne kiseline, kao i mali pogon za proizvodnju 600 t/g natrijum-acetata farmakopejskog kvaliteta.

NIS-RAFINERIJA NAFTE »PANČEVO« (NIS-RNP) odavno raspolaže u Pančevu sa malom jedinicom za ekstrakciju aromata (benzena i toluena) ulaznog kapaciteta ispod 30.000 t/g. Ukupna produkcija ova dva važna aromatska jedinjenja nikada nije premašila 10.000 t/g, a danas je na nivou ispod 5.000 t/g. Međutuim, do kraja 2005.g. bi NIS-RNP trebalo da na lokaciji u Pančevu startuje veliko industrijsko postrojenje za proizvodnju aromata sa sledećim izlaznim kapacitetima: 72.000 t/g benzena, 70.000 t/g toluena i 100.000 t/g mešanih ksilena.

Treba pomenuti, međutim, da je aktuelna srpska tražnja aromata značajno manja u odnosu na period pre raspada bivše Jugoslavije jer su dva najveća industrijska potrošča – fabrike za proizvodnju TDI-a i LAB-a u Bariču – izvan funkcije. Postrojenje za proizvodnju toluen-di-izocijanata (TDI) je već demontirano i isporučeno kupcu iz Sirije. Proizvodnja linearnog-alkilbenzena (LAB) nije obnovljena nakon okončanja NATO agresije na Srbiju – ovo postrojenje projektovanog kapaciteta od 50.000 t/g je bazirano na korišćenju normalnih parafina i »HF Tehnologiji« licenciranoj od strane američke kompanije UOP. Pogon sulfonacije gde se LAB prevodi u LABS, glavnu površinski aktivnu materiju za primenu u proizvodnji deterdženata, je kapaciteta od 25.000 t/g i već je privatizovan.

 

Proizvodnja značajnijih organskih hemikalija

 PROIZVOD

J.M.

1990

1998

2000

2002

2003

2004

Benzen

103 t

2.8

2.9

-

-

0.9

1.4

Toluen

103 t

3.2

1.1

-

0.4

2.1

1.6

Etilen

103 t

183.4

159.4

89.1

117.3

102.3

146.8

Propilen

103 t

101.9

82.9

42.9

57.1

60.0

95.9

Butadien

103 t

64.2

68.6

44.1

46.2

41.3

n.a.

MTBE

103 t

11.9

14.4

8.1

9.7

10.0

n.a.

Vinilhlorid (VCM)

103 t

94.0

68.0

-

-

-

-

Metanol

103 t

63.6

142.2

6.8

0.7

115.0

156.8

Formaldehid (100%)

103 t

10.5

0.2

0.5

0.2

0.5

-

Sirćetna kiselina, glacijalna

103 t

20.6

76.2

2.4

44.2

80.4

Linearni alkilbenzen (LAB)

103 t

7.6

26.3

-

-

-

Ksantati

103 t

14.9

1.4

1.1

1.4

1.9

1.4

 

Petrohemijska industrija Srbije je čak i u okvirima bivše Jugoslavije bila u značajnoj meri izvozno orjentisana, a danas je logično to još i u većoj meri (vidi sledeću tabelu). U tom smislu su proizvođači, koji raspolažu većim proizvodnim kapacitetima čije dimenzije značajno premašuju potrebe domaćeg tržišta, u specifičnoj poziciji. Imajući u vidu aktuelan svetski trend ka integrisanju proizvodno-poslovnih aktivnosti, koji posebno karakteriše ovaj sektor hemijske industrije, oni će najverovatnije morati da uspešnu budućnost traže u nekoj formi kooperacije sa ino-kompanijama.

Bilans ponude i tražnje visokotonažnih petrohemikalija u Srbiji

 

T/G

Etilen

 

Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo)

200.000

Tražnja na domaćem tržištu

146.000

  HDPE (PETROHEMIJA, Pančevo)

92.000

  LDPE (PETROHEMIJA, Pančevo)

54.000

Viškovi za izvoz

54.000

 

 

PROPILEN

 

Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo i NIS-Rafinerija Nafte Pančevo)

≈ 120.000

Tražnja na domaćem tržištu

35.000

  PP (HIPOL, Odžaci)

35.000

Viškovi za izvoz

85.000

 

 

BUTADIEN

 

Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo)

45.000

Tražnja na domaćem tržištu

32.000

  SBR (PETROHEMIJA, Pančevo)

29,000

  SBA Lateks (PKS-LATEX, Čačak)

3,000

Viškovi za izvoz

13.000

 

 

MTBE

 

Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo)

35.000

Tražnja na domaćem tržištu (PETROHEMIJA, Pančevo i 

  NIS-Rafinerija Nafte Pančevo)

22.000

Viškovi za izvoz

13.000

 

 

METANOL

 

Ponuda (MSK, Kikinda)

200.000

Tražnja na domaćem tržištu 

 

  Sirćetna kiselina (MSK, Kikinda)

55,000

  Formaldehid (PKS-LATEX, Čačak)

10,000

  Ostali potrošači

4,000

Viškovi za izvoz

131.000

 

 

SIRĆETNA KISELINA

 

Ponuda (MSK, Kikinda)

100,000

Tražnja na domaćem tržištu 

2.000

  Prehrambena industrija

1.700

  Natrijum acetat (MSK, Kikinda)

150

  Ostali potrošači

150

Viškovi za izvoz

98.000

 

 

BENZEN

 

Ponuda (NIS-Rafinerija Nafte Pančevo)

72.000

Tražnja na domaćem tržištu 

17.500

  LAB (PRVA ISKRA, Barič)

17.200

  Ostali potrošači

300

Viškovi za izvoz

54.500

 

 

TOLUEN

 

Ponuda (NIS-Rafinerija Nafte Pančevo)

70.000

Tražnja na domaćem tržištu

(primena kao industrijski rastvarač)

3.000

Viškovi za izvoz

67.000

 

Rastuća produkcija hemijskih roba za ličnu upotrebu, kao i razvoj ostalih vodećih industrijskih grana u Srbiji a posebno onih reprodukciono značajnije zavisnih od hemijskih proizvoda (prehrambena industrija, tekstilna industrija, industrija kože i krzna), rezultovali su u određenim »prodorima« na planu produkcije specijalnih i finih hemikalija.

Sektor »specijalnih« ili »finih« organskih hemikalija je prilično sofisticiran i podrazumeva značajna ulaganja u znanje i kadrove, i to je svakako bio limitirajući faktor za niz domaćih hemijskih proizvođača. Drugi limitirajući faktor je činjenica da su u bivšoj Jugoslaviji, u skladu sa direktivama »odozgo« ove akumulativne proizvodnje bile uglavnom locirane u Sloveniji i Hrvatskoj. Značajnija preduzeća danas u ovoj oblasti prisutna u Srbiji su PRVA ISKRA iz Bariča (tenzidi), ŽUPA iz Kruševca (ksantati, tioglikolna kiselina i pomoćni agensi za industriju kože), MERIMA iz Kruševca (tenzidi i pomoćni agensi za prehrambenu i tekstilnu industriju), NIS-FAM iz Kruševca (tenzidi), kao i neke farmaceutske kompanije.

ŽUPA je još daleke 1958.g. startovala proizvodnju ksantata, flotacionih agenasa sa osnovnom primenom u obojenoj metalurgiji. Pridodavanjem proizvodnih linija je fizički obim proizvodnje kontinualno povećavan - najnovija proizvodna linija je puštena u rad 1983.g. Ukupni kapaciteti za proizvodnju ksantata u Kruševcu sa na nivou od 11.200 t/g. Pre uvođenja sankcija Ujedinjenih Nacija su ksantati bili glavni eksportni proizvod velike hemijske kompanije ŽUPA, ali su nakon trogodišnje obustave proizvodnje izgubljena skoro sva izvozna tržišta. Na bazi valorizacije nuz-proizvoda produkcije ksantata, ŽUPA je takođe osvojila i malotonažnu proizvodnju tioglikolne kiseline. Međutim, kada se govori o preduzeću ŽUPA treba naglasiti da se nakon privatizacije ova hemijska kompanija našla u velikim poslovnim i organizacionim problemima, tako da je njena budućnost sasvim neizvesna.

Međutim, proizvodnja specijalnih i finih organskih hemikalija je ipak još uvek najslabije razvijen sektor hemijske industrije u Srbiji. Nivo uvozne zavisnosti za ovom kategorijom proizvoda je na godišnjem nivou od oko 220-250 miliona $, pri čemu ovaj iznos ne uključuje farmaceutske sirovine i aktivne materije za industriju sredstava za zaštitu bilja.

 

 

 

watches online watches store buy watch watches online shopping watch shop watches shop discount watches replica watches discount watch discounted watch discounted watches replica chanel handbags fake chanel handbag replica chanel bags replica chanel wallet replica watches fake watch good replica watches online store replica watch fake watches swiss replica watches fake watches swiss replicas watch swiss made replica watches replica designer handbags fake designer handbag from china fake designer handbag from china fake chanel handbag replica chanel bags replica chanel wallet Replica Watches Online Store Imitation Watches Online Store