Organske hemikalije
Razvoj petrohemijske industrije u Srbiji je započeo 70-tih
godina. Između 1975.g. i 1985.g. je pušteno u rad nekoliko
visokotonažnih kapaciteta za proizvodnju baznih petrohemikalija
i njihovih primarnih derivata, kao što su postrojenja u okviru
preduzeća PETROHEMIJA u Pančevu (200.000 t/g etilena,
85.000 t/g propilena, 45.000 t/g C4-frakcije, 100.000 t/g
VCM-a i drugih nuz-proizvoda), FSK pored Zrenjanina (45.000
t/g 1,3-butadiena, 35.000 t/g MTBE-a i 22.000 t/g Rafinata-2)
i MSK u Kikindi (200.000 t/g metanola i 100.000 t/g sirćetne
kiseline).
U ovom periodu su takođe izgrađena i dva postrojenja
za proizvodnju formaldehida. Kalkulisano na 37%-tnom rastvoru,
podignuta su postrojenja od 25.000 t/g u okviru preduzeća
HINS u Novom Sadu i od 50.000 t/g u okviru preduzeća
PKS-LATEX u Čačku. Tokom protekle dekade su ova
postrojenja radila sa niskim stepenom iskorišćenja, a
pogon u Novom Sadu je pre nekoliko godina i definitivno zatvoren.
Kompanija BRIXOL je u Vršcu krajem 1985.g. startovala postrojenje
za proizvodnju ftalata (DOP i DBP), ali je isto definitivno
zatvoreno 1991.g.
Tokom 1991.g. je preduzeće FSK preuzeto od strane kompanije
PETROHEMIJA, ubedljivo najvećeg domaćeg proizvođača
i izvoznika hemikalija. Tokom NATO bombardovanja su mnogi
proizvodni i pomoćni pogoni kompanije PETROHEMIJA na
lokaciji u Pančevu ozbiljno oštećeni – većina
je obnovljena ali ne i pogon za proizvodnju VCM-a. Srednjeročnim
planom razvoja kompanije PETROHEMIJA je predviđeno da
uklanjanjem uskih grla bazni etilen-propilen kapacitet bude
uvećan za 20%. Treba pomenuti da ovaj srednjeročni
razvojni plan predviđa i izgradnja dva nova proizvodna
postrojenja: (1) Pogon za proizvodnju gumarske čađi
projektovanog kapaciteta od 15.000 t/g, i (2) Pogon za proizvodnju
polipropilena, homopolimera i kopolimera, projektovanog kapaciteta
od 180.000 t/g.
Preduzeće MSK iz Kikinde spada među najznačajnije
srpske izvoznike iz dva razloga – ima razvijenu visokotonažnu
proizvodnju globalno veoma atraktvnih hemikalija, pri čemu
je nivo tražnje ovih hemikalija na domaćem tržištu veoma
ograničen. U okviru MSK uspešno rade postrojenja za produkciju
200.000 t/g metanola i 100.000 t/g glacijalne sirćetne
kiseline, kao i mali pogon za proizvodnju 600 t/g natrijum-acetata
farmakopejskog kvaliteta.
NIS-RAFINERIJA NAFTE »PANČEVO« (NIS-RNP) odavno raspolaže
u Pančevu sa malom jedinicom za ekstrakciju aromata (benzena
i toluena) ulaznog kapaciteta ispod 30.000 t/g. Ukupna produkcija
ova dva važna aromatska jedinjenja nikada nije premašila 10.000
t/g, a danas je na nivou ispod 5.000 t/g. Međutuim, do
kraja 2005.g. bi NIS-RNP trebalo da na lokaciji u Pančevu
startuje veliko industrijsko postrojenje za proizvodnju aromata
sa sledećim izlaznim kapacitetima: 72.000 t/g benzena,
70.000 t/g toluena i 100.000 t/g mešanih ksilena.
Treba pomenuti, međutim, da je aktuelna srpska tražnja aromata
značajno manja u odnosu na period pre raspada bivše Jugoslavije
jer su dva najveća industrijska potrošča – fabrike
za proizvodnju TDI-a i LAB-a u Bariču – izvan funkcije.
Postrojenje za proizvodnju toluen-di-izocijanata (TDI) je
već demontirano i isporučeno kupcu iz Sirije. Proizvodnja
linearnog-alkilbenzena (LAB) nije obnovljena nakon okončanja
NATO agresije na Srbiju – ovo postrojenje projektovanog kapaciteta
od 50.000 t/g je bazirano na korišćenju normalnih parafina
i »HF Tehnologiji« licenciranoj od strane američke kompanije
UOP. Pogon sulfonacije gde se LAB prevodi u LABS, glavnu površinski
aktivnu materiju za primenu u proizvodnji deterdženata, je
kapaciteta od 25.000 t/g i već je privatizovan.
Proizvodnja
značajnijih organskih hemikalija
PROIZVOD
|
J.M. |
1990 |
1998 |
2000 |
2002 |
2003 |
2004 |
Benzen |
103 t |
2.8 |
2.9 |
- |
- |
0.9 |
1.4 |
Toluen |
103 t |
3.2 |
1.1 |
- |
0.4 |
2.1 |
1.6 |
Etilen |
103 t |
183.4 |
159.4 |
89.1 |
117.3 |
102.3 |
146.8 |
Propilen |
103 t |
101.9 |
82.9 |
42.9 |
57.1 |
60.0 |
95.9 |
Butadien |
103 t |
64.2 |
68.6 |
44.1 |
46.2 |
41.3 |
n.a. |
MTBE |
103 t |
11.9 |
14.4 |
8.1 |
9.7 |
10.0 |
n.a. |
Vinilhlorid
(VCM) |
103 t |
94.0 |
68.0 |
- |
- |
- |
- |
Metanol |
103 t |
63.6 |
142.2 |
6.8 |
0.7 |
115.0 |
156.8 |
Formaldehid
(100%) |
103 t |
10.5 |
0.2 |
0.5 |
0.2 |
0.5 |
- |
Sirćetna
kiselina, glacijalna |
103 t |
20.6 |
76.2 |
2.4 |
- |
44.2 |
80.4 |
Linearni
alkilbenzen (LAB) |
103 t |
7.6 |
26.3 |
- |
- |
- |
- |
Ksantati |
103 t |
14.9 |
1.4 |
1.1 |
1.4 |
1.9 |
1.4 |
Petrohemijska industrija Srbije je čak i u okvirima bivše Jugoslavije bila u značajnoj meri izvozno orjentisana,
a danas je logično to još i u većoj meri (vidi sledeću
tabelu). U tom smislu su proizvođači, koji raspolažu
većim proizvodnim kapacitetima čije dimenzije značajno
premašuju potrebe domaćeg tržišta, u specifičnoj
poziciji. Imajući u vidu aktuelan svetski trend ka integrisanju
proizvodno-poslovnih aktivnosti, koji posebno karakteriše
ovaj sektor hemijske industrije, oni će najverovatnije
morati da uspešnu budućnost traže u nekoj formi kooperacije
sa ino-kompanijama.
Bilans ponude i tražnje
visokotonažnih petrohemikalija u Srbiji
|
T/G |
Etilen |
|
Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo) |
200.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
146.000 |
HDPE (PETROHEMIJA, Pančevo) |
92.000 |
LDPE (PETROHEMIJA, Pančevo) |
54.000 |
Viškovi
za izvoz |
54.000 |
|
|
PROPILEN |
|
Ponuda
(PETROHEMIJA,
Pančevo i NIS-Rafinerija Nafte Pančevo) |
≈ 120.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
35.000 |
PP (HIPOL, Odžaci) |
35.000 |
Viškovi
za izvoz |
85.000 |
|
|
BUTADIEN |
|
Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo) |
45.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
32.000 |
SBR (PETROHEMIJA, Pančevo) |
29,000 |
SBA Lateks (PKS-LATEX, Čačak) |
3,000 |
Viškovi
za izvoz |
13.000 |
|
|
MTBE |
|
Ponuda (PETROHEMIJA, Pančevo) |
35.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu (PETROHEMIJA, Pančevo i
NIS-Rafinerija Nafte Pančevo) |
22.000 |
Viškovi
za izvoz |
13.000 |
|
|
METANOL |
|
Ponuda (MSK, Kikinda) |
200.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
|
Sirćetna kiselina (MSK, Kikinda) |
55,000 |
Formaldehid (PKS-LATEX, Čačak) |
10,000 |
Ostali potrošači |
4,000 |
Viškovi
za izvoz |
131.000 |
|
|
SIRĆETNA
KISELINA |
|
Ponuda (MSK, Kikinda) |
100,000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
2.000 |
Prehrambena
industrija |
1.700 |
Natrijum acetat (MSK, Kikinda) |
150 |
Ostali potrošači |
150 |
Viškovi
za izvoz |
98.000 |
|
|
BENZEN |
|
Ponuda (NIS-Rafinerija Nafte
Pančevo) |
72.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu |
17.500 |
LAB (PRVA ISKRA, Barič) |
17.200 |
Ostali potrošači |
300 |
Viškovi
za izvoz |
54.500 |
|
|
TOLUEN |
|
Ponuda (NIS-Rafinerija Nafte
Pančevo) |
70.000 |
Tražnja
na domaćem tržištu
(primena
kao industrijski rastvarač) |
3.000 |
Viškovi
za izvoz |
67.000 |
Rastuća produkcija hemijskih roba za ličnu upotrebu,
kao i razvoj ostalih vodećih industrijskih grana u Srbiji
a posebno onih reprodukciono značajnije zavisnih od hemijskih
proizvoda (prehrambena industrija, tekstilna industrija, industrija
kože i krzna), rezultovali su u određenim »prodorima«
na planu produkcije specijalnih i finih hemikalija.
Sektor »specijalnih« ili »finih« organskih hemikalija je prilično
sofisticiran i podrazumeva značajna ulaganja u znanje
i kadrove, i to je svakako bio limitirajući faktor za
niz domaćih hemijskih proizvođača. Drugi limitirajući
faktor je činjenica da su u bivšoj Jugoslaviji, u skladu
sa direktivama »odozgo« ove akumulativne proizvodnje bile
uglavnom locirane u Sloveniji i Hrvatskoj. Značajnija
preduzeća danas u ovoj oblasti prisutna u Srbiji su PRVA
ISKRA iz Bariča (tenzidi), ŽUPA iz Kruševca (ksantati,
tioglikolna kiselina i pomoćni agensi za industriju kože),
MERIMA iz Kruševca (tenzidi i pomoćni agensi za prehrambenu
i tekstilnu industriju), NIS-FAM iz Kruševca (tenzidi), kao
i neke farmaceutske kompanije.
ŽUPA je još daleke 1958.g. startovala proizvodnju ksantata, flotacionih
agenasa sa osnovnom primenom u obojenoj metalurgiji. Pridodavanjem
proizvodnih linija je fizički obim proizvodnje kontinualno
povećavan - najnovija proizvodna linija je puštena u
rad 1983.g. Ukupni kapaciteti za proizvodnju ksantata u Kruševcu
sa na nivou od 11.200 t/g. Pre uvođenja sankcija Ujedinjenih
Nacija su ksantati bili glavni eksportni proizvod velike hemijske
kompanije ŽUPA, ali su nakon trogodišnje obustave proizvodnje
izgubljena skoro sva izvozna tržišta. Na bazi valorizacije
nuz-proizvoda produkcije ksantata, ŽUPA je takođe osvojila
i malotonažnu proizvodnju tioglikolne kiseline. Međutim,
kada se govori o preduzeću ŽUPA treba naglasiti da se
nakon privatizacije ova hemijska kompanija našla u velikim
poslovnim i organizacionim problemima, tako da je njena budućnost
sasvim neizvesna.
Međutim, proizvodnja specijalnih i finih organskih hemikalija
je ipak još uvek najslabije razvijen sektor hemijske industrije
u Srbiji. Nivo uvozne zavisnosti za ovom kategorijom proizvoda
je na godišnjem nivou od oko 220-250 miliona $, pri čemu
ovaj iznos ne uključuje farmaceutske sirovine i aktivne
materije za industriju sredstava za zaštitu bilja.