Hemijska industrija
Hemijska industrija Srbije je u svom razvoju imala tri izuzetno
uspešna perioda – prvi tokom 60-tih godina kada je puštena u
rad većina postojećih kapaciteta za proizvodnju baznih
neorganskih hemikalija, drugi između 1975.g. i 1982.g.
kada su napori fokusirani na razvoj bazne petrohemijske industrije
i treći između 1987.g. i 1990.g. kada su ostvareni
rekordni nivoi proizvodnje i potrošnje na nacionalnom nivou.
Krajem 80-tih godina je proizvodni program domaće hemijske
industrije obuhvatao 7-8 hiljada raznovrsnih hemijskih roba
na nivou ukupnog godišnjeg obima proizvodnje od 8-10 miliona
tona.
Poslednja dekada XX veka je bila izuzetno težak period za hemijsku
industriju Srbije. Započela je sa negativnim posledicama
raspada bivše Jugoslavije, kao što su redukcija dimenzija »domaćeg«
tržišta i »gubitak« nekoliko važnih hemijskih intermedijera
koji su se proizvodili u Hrvtaskoj, Sloveniji, Bosni i Makedoniji.
Sledilo je razbuktavanje građanskog rata, prvo u Hrvatskoj
a potom i u Bosni, što je dovelo do uvođenja sankcija Ujedninjenih
Nacija prema novoformiranoj SR Jugoslaviji. Premda su ove sankcije
bile ukinute sredinom 1995.g., posledice tolikog broja nedaća
u kratkom vremenu su bile ogromne – obim proizvodnje hemijskih
roba je u 1998.g. bio na nivou od 35% obima proizvodnje ostvarenog
u rekordnoj 1989.g. Nažalost, ni to nije bio kraj – nedaće
su tek doživele vrhunac u rano proleće 1999.g. sa početkom
NATO agresije na Srbiju. Tokom 78 dana trajanja »bombaške kampanje«
najmoćnije svetske vojne alijanse je veliki broj hemijskih
postrojenja na lokacijama u Pančevu, Lučanima i Bariču
skoro u potpunosti uništeno. Posebno velike ekonomske i nemerljive
ekološke štete su pričinjene u Pančevu, gde su raketrirana
i teško oštećena postrojenja za proizvodnju hlora, VCM-a
i amonijaka.
Istorijat razvoja proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda
u Srbiji
(indeksi obima proizvodnje
u periodu od 1966 do 2005, bazni indeks 1945=0%)
Hemijska industrija igra veoma
značajnu ulogu u ekonomskim
i spoljnotrgovinskim dostignućima ukupne industrije
Srbije. Njen udeo u BDP-u ukupne industije Srbije iznosi oko
11%, odnosno zajedno sa proizvodnjom prerađevina od plastike
i gume oko 14-15%. U 1998.g. je vrednost uvoza hemijskih roba
iznosila 744 miliona $, a vrednost izvoza 322 miliona $. U 1999.g.,
zbog napred pomenutih otežavajućih okolnosti su ukupan
prihod i izvoz domaće hemijske industrije bili skoro prepolovljeni,
dok je uvoz hemijskih roba bio za oko 30% niži od ostvarenja
u prethodnoj godini. Izvozni rezultati iz 1998.g. su prevaziđeni
tek 2004.g., kada je vrednost eksporta hemijskih roba iznosila
384.7 miliona $, odnosno zajedno sa prerađevinama od plastike
i gume preko 550 miliona $. Što je još značajnije naglasiti,
trend rasta eksporta je nastavljen i u 2005.g. kada je eksport
samo hemijskih roba »vredeo« 494.6 miliona $, a ukupna vrednost
izvoza hemijskih roba i prerađevina od plastike & gume
bila skoro 700 miliona $.
Mnoge domaće hemijske fabrike su već privatizovane –
većinu su preuzeli domaći preduzetnici. Međutim,
kroz proces privatizacije srpske hemijske industrije su na domaće
tržište ušle i neke svetski poznate hemijske kompanije (Henkel,
Messer, Linde ... ).
|